PREKORAČENJE NADLEŽNOSTI I SISTEMSKI
ZAKONI
Kada se ne želi usvojiti neki zakonski propis, poslanici rado
koriste izraz „sistemski zakoni“, tako da time vrše podjelu zakona u ovisnosti
o tome ko je predlagač, pa su tako sistemski zakoni oni koje predlaže Vijeće
ministara, a ovi drugi (valjda nesistemski) oni koje predlažu poslanici. Pored
ove podjele, izražava se i žaljenje što zakoni nisu „sistemski“, jer, eto, da
jesu, bili bi usvojeni.
Nisam znala da podnošenjem prijedloga za izmjene i dopune pojedinih
zakona i drugih propisa izlazim iz sistema ili, ne daj bože, radim protiv
njega, s obzirom na to da član 104. Poslovnika Predstavničkog doma
Parlamentarne skupštine BiH (prečišćeni tekst) jasno kaže da Prijedlog zakona
može podnijeti poslanik, komisije Doma, zajedničke komisije, Dom naroda, kao i
Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH, u okviru svojih nadležnosti.
Osim izgovora o sistemskom i nesistemskom djelovanju, još jedan
razlog kojim se pravdaju glasovi „PROTIV“ je prekoračenje nadležnosti, odnosno
zadiranje u nadležnosti entiteta, a prije svega entiteta Republika Srpska.
Na posljednjoj, 3. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne
skupštine BiH, imali smo četiri „sistemska zakona“, dakle, predložena od strane
Vijeća ministara, i to: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim
sporovima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH,
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o patentu i Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o sudskoj policiji Bosne i Hercegovine.
Poslanici iz Republike Srpske su za sva četiri „sistemska zakona“
glasali „PROTIV“ ili „SUZDRŽAN“. U najmanju ruku, čudno – svi zakoni predloženi
od Vijeća ministara, a ničim ne prekoračuju niti se miješaju u nadležnosti
entiteta. Zar i ovim poslanicima nije stalo da se dogradi i poboljša tekst
Zakona o upravnim sporovima, da se uvođenjem budžetskog inspektorata (što je
odavno učinjeno na nižim nivoima vlasti) pojača kontrola trošenja budžetskog
novca i kazne krivci, da se uvedu evropske norme i principi zaštite patenata te
poboljša status sudske policije? Sve su ovo odredbe koje bi trebalo da imaju
pozitivne efekte i na građane entiteta iz kojeg oni dolaze, tako da bi bilo
vrlo interesantno čuti obrazloženje za glasove „PROTIV“ i „SUZDRŽAN“.
Izgovori se naročito traže za odbijanje onih zakona koji se odnose
na privilegije poslanika. Tada je posebno izraženo žaljenje što zakon ili drugi
propis nije „sistemski“, a on godinama na snazi i nikom ne pada na pamet da ga
„sistemski“ mijenja i nadograđuje, jer „sistemski“ omogućava enormne naknade.
Pod tim izgovorom odbijen je prijedlog izmjena i dopuna Poslovnika
Predstavničkog doma PSBiH, predložen od strane poslanika Naše stranke, kojim bi
se ravnopravno regulisao status i profesionalizovanih poslanika i onih koji to
nisu, a naknade poslanicima ugradile u zakon, umjesto da o njima odlučuje
komisija. Istu sudbinu doživio je i Zakon o izmjenama Zakona o plaćama i
naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, predložen od strane poslanika
Damira Arnauta, kojim bi se otpremnine poslanika sa dosadašnjih 30.000 KM svele
na 10.000 KM. U ovim slučajevima nebitno je iz kog entiteta poslanici dolaze,
već da li žele zadržati privilegije ili ne.
Ostaje nejasno kako se sazivanjem tematske sjednice o pravosuđu,
koju sam predložila, uz obavezno prisustvo Milana Tegeltije, zadire u
nadležnost entiteta Republika Srpska (kako je to plasirano u medijima nakon
sjednice), iako su i poslanici SNSD-a glasali PROTIV izvještaja o radu Visokog
sudskog i tužilačkog vijeća. Da li to znači da je u interesu građana Republike
Srpske da imaju korumpirano pravosuđe i sudije i tužioce s aferama?!
Bilo bi dobro kad bi oni koji se pravdaju i nalaze razloge zbog
kojih su glasali ovako ili onako, bili barem u tome dosljedni.
